Gnojiva na bazi bakra u gnojidbi vinove loze

English. Copper has a historical role in the cultivation of vines. Copper or copper sulphate is the first fungicide that was used against Downy mildew disease. However, in addition to the importance of copper as a fungicide, copper is also an important trace element for vines. It plays an important role in the synthesis of numerous enzymes and the synthesis and activity of the chlorophyll molecule. On historic vineyard soils, where there is a high amount of copper in the soil, there is no occurrence of copper deficiency in the vine leaf. Copper deficiency can often occur on carbonate (lime) soils, on soils with a high amount of phosphorus in the soil and on new vineyard sites, where there was no previous cultivation of vines. For copper fertilization of grapes, fertilizers containing copper in the form of chelates (Cu-EDTA) or gluconates (Cu-gluconate) are used, because inorganic forms of copper have no effect in grape fertilization. When applying copper fertilizers, it is necessary to take care of the dose of application, because high amounts of copper in the plant can cause a phytotoxic effect.

English. Journal of plant protection is an open access peer-reviewed online scientific journal. Journal publishes new numbers 6 (5 editions) times per year in electronic version.The Journal of Plant Protection has been tracking the development of agriculture for many years, as in the Republic of Croatia so in the region and the world. The first issue of the journal, the forerunner of today's Journal of plant protection, was printed on May 1, 1957 under the title Plant Protection. Under the name of Journal of plant protection, the journal has been published since 1978, as a journal of the Union of Plant Protection Societies of the SFRY and as a continuation of the earlier periodicals Biljna zaštita and Biljni lekar.During the prominent decades, the journal has acquired well-respected business references as well as the trust of a broad circle of readers.

Czech. Glasnik zaštite bilja punih 65 godina prati razvoj poljoprivrede, kako u Republici Hrvatskoj tako i u svijetu. Prvi broj časopisa, preteča današnjeg Glasnika zaštite bilja, tiskan je 01. svibnja 1957. godine pod naslovom Biljna zaštita. Pod nazivom Glasnik zaštite bilja časopis izlazi od 1978. godine i to kao glasilo Saveza društava za zaštitu bilja SFRJ i kao nastavak dotadašnjih časopisa Biljna zaštita i Biljni lekar.Tijekom istaknutih desetljeća časopis je stekao uvažene poslovne reference kao i povjerenje širokog kruga čitatelja.Časopis financijski podupire Ministarstvo znanost i obrazovanja. Radovi objavljeni u Glasniku zaštite bilja redovito se citiraju u sljedećim bazama podataka: CAB Abstracts (CAB INTERNATIONAL), FSTA (Food Science and Technology Abstracts), Urlichsweb, EBSCO, Global Health, AGRIS.Prispjeli rukopisi podliježu recenziji. Sadržaj časopisa potpuno je autoriziran te niti jedan njegov dio ne može biti reproduciran bez odobrenja izdavača. Rukopisi se ne vraćaju.Časopis se distribuira putem pretplate – 6 brojeva/ 5 izdanja.U uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske časopis je prijavljen pod brojem 897.Prva godina izlaženja pod nazivom Glasnik Zaštite Bilja: 1978.Učestalost izlaženja (godišnje): 6Područja pokrivanja: Agronomija, Biotehnologija, Prehrambena tehnologijaUključen u Hrčak: 13. srpanj 2016.Prava korištenja: Autorska prava nad svim člancima su zaštićena.Cjelokupni se članci objavljeni časopisu mogu slobodno koristiti u osobne i obrazovne svrhe uz obavezno navođenje izvora. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja izdavača.

Czech. Bakar ima povijesnu ulogu u uzgoju vinove loze. Bakar odnosno bakreni sulfat predstavlja prvi fungicid za borbu protiv plamenjače vinove loze. Međutim, osim važnosti bakra kao fungicida, bakar je istovremeno i važan mikroelement. Ima važnu ulogu u sintezi brojnih enzima i sintezi i aktivnosti molekule klorofila. Na povijesnim vinogradarskim tlima, gdje se u tlu nalazi visoka količina bakra nema pojave nedostatka bakra u listu vinove loze. Nedostatak bakra se često može javiti na karbonatnim (vapnenim) tlima, na tlima sa visokom količinom fosfora u tlu te na novim vinogradarskim položajima, gdje nije bilo prethodnog uzgoja vinove loze. Za gnojidbu vinove loze bakrom koriste se gnojiva koja sadrže bakar u obliku helata (Cu-EDTA) ili glukonata (Cu-glukonat), jer anorganski oblici bakra nemaju učinka u gnojidbi vinove loze. Kod primjene bakrenih gnojiva potrebno je voditi računa o dozi primjene, jer visoke količine bakra u biljci mogu izazvati fitotoksični učinak.