Production of biodiesel from oil seed rape in Croatia | Proizvodnja biodizela iz sjemenki uljane repice u Hrvatskoj

Inglés. Journal of plant protection is an open access peer-reviewed online scientific journal. Journal publishes new numbers 6 (5 editions) times per year in electronic version.The Journal of Plant Protection has been tracking the development of agriculture for many years, as in the Republic of Croatia so in the region and the world. The first issue of the journal, the forerunner of today's Journal of plant protection, was printed on May 1, 1957 under the title Plant Protection. Under the name of Journal of plant protection, the journal has been published since 1978, as a journal of the Union of Plant Protection Societies of the SFRY and as a continuation of the earlier periodicals Biljna zaštita and Biljni lekar.During the prominent decades, the journal has acquired well-respected business references as well as the trust of a broad circle of readers.

Inglés. Because of favourable climatic conditions Croatia has significant potential in biodiesel production from oilseed rape. Expected economic, social and ecological benefits from biodiesel production on the national level, need to be attained through creation of production of this fuel from domestic raw material. Increasingly demanding ecological standards as well as the obligation to reduce greenhouse effect gas emission have given a powerful boost to production and usage of biodiesel in European countries. Special emphasis in the process of biodiesel production, with the aim of attaining greater profit, is given to the usage of all by-products e.g. cake, glycerol and straw. If biodiesel and all by-products are produced and used in agricultural production systems, then energy independence of production is achieved, certainty of energy source supplying, independence on raw material market and possibility of bio-organic food production.

Checo. Glasnik zaštite bilja punih 65 godina prati razvoj poljoprivrede, kako u Republici Hrvatskoj tako i u svijetu. Prvi broj časopisa, preteča današnjeg Glasnika zaštite bilja, tiskan je 01. svibnja 1957. godine pod naslovom Biljna zaštita. Pod nazivom Glasnik zaštite bilja časopis izlazi od 1978. godine i to kao glasilo Saveza društava za zaštitu bilja SFRJ i kao nastavak dotadašnjih časopisa Biljna zaštita i Biljni lekar.Tijekom istaknutih desetljeća časopis je stekao uvažene poslovne reference kao i povjerenje širokog kruga čitatelja.Časopis financijski podupire Ministarstvo znanost i obrazovanja. Radovi objavljeni u Glasniku zaštite bilja redovito se citiraju u sljedećim bazama podataka: CAB Abstracts (CAB INTERNATIONAL), FSTA (Food Science and Technology Abstracts), Urlichsweb, EBSCO, Global Health, AGRIS.Prispjeli rukopisi podliježu recenziji. Sadržaj časopisa potpuno je autoriziran te niti jedan njegov dio ne može biti reproduciran bez odobrenja izdavača. Rukopisi se ne vraćaju.Časopis se distribuira putem pretplate – 6 brojeva/ 5 izdanja.U uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske časopis je prijavljen pod brojem 897.Prva godina izlaženja pod nazivom Glasnik Zaštite Bilja: 1978.Učestalost izlaženja (godišnje): 6Područja pokrivanja: Agronomija, Biotehnologija, Prehrambena tehnologijaUključen u Hrčak: 13. srpanj 2016.Prava korištenja: Autorska prava nad svim člancima su zaštićena.Cjelokupni se članci objavljeni časopisu mogu slobodno koristiti u osobne i obrazovne svrhe uz obavezno navođenje izvora. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja izdavača.

Checo. Zbog povoljnih klimatskih uvjeta Hrvatska ima značajni potencijal proizvodnje biodizela iz ulja uljane repice. Očekivane ekonomske, socijalne i ekološke koristi proizvodnje biodizela na nacionalnoj razini treba dostići stvaranjem proizvodnje ovog goriva iz domaće sirovine. Današnji, sve zahtjevniji ekološki standardi, kao i obveze smanjenja emisije stakleničkih plinova, daju snažan poticaj njegovoj proizvodnji i korištenju u europskim državama. Međutim, u procesu proizvodnje biodizela, a u svrhu postizanja pozitivne rentabilnosti proizvodnje, potrebno je osigurati plasman svih nusproizvoda: pogače, glicerola i slame. Ako se biodizel i svi nusproizvodi proizvode i koriste u sustavima poljoprivredne proizvodnje, postiže se energetska neovisnost proizvodnje, sigurnost opskrbe za energentom, neovisnost o tržištu sirovina, kao i mogućnosti proizvodnje ekološki ispravne hrane.