Prikaz oplemenjivačkih programana vinovoj lozi (Vitis vinifera L.) u Europi

Inglés. Journal of plant protection is an open access peer-reviewed online scientific journal. Journal publishes new numbers 6 (5 editions) times per year in electronic version.The Journal of Plant Protection has been tracking the development of agriculture for many years, as in the Republic of Croatia so in the region and the world. The first issue of the journal, the forerunner of today's Journal of plant protection, was printed on May 1, 1957 under the title Plant Protection. Under the name of Journal of plant protection, the journal has been published since 1978, as a journal of the Union of Plant Protection Societies of the SFRY and as a continuation of the earlier periodicals Biljna zaštita and Biljni lekar.During the prominent decades, the journal has acquired well-respected business references as well as the trust of a broad circle of readers.

Checo. Moderna vinogradarska i vinarska proizvodnja bazira se na dominantnom korištenju malog broja dobro poznatih sorata koje pripadaju plemenitoj vrsti vinove loze (Vitis vinifera L.), a koje su izuzetno osjetljive na glavne bolesti prisutne u uzgoju kao što su plamenjača (Plasmopara viticola Berk and Curt.) i pepelnica (Erysiphe necator Schwein.). Promjene sortimenta u uzgoju veoma su spore zbog konzervativnog i tradicionalnog stava proizvođača kao i potrošača grožđa i vina. Vinogradarska je proizvodnja jedan od najvećih potrošača pesticida, posebno fungicida i insekticida u odnosu na sve druge vrste proizvodnih sustava u poljoprivredi i kao takva ima izuzetno negativan utjecaj na okoliš, ali i zdravlje ljudi koji rade u vinogradarskom sektoru. Danas su u svijetu pokrenuti brojni oplemenjivački programi s ciljem stvaranja novih sorti otpornih na bolesti koje će svojom kvalitetom i drugim karakteristikama biti usporedive s tradicionalnim sortama pojedinih područja. U ovom radu iznesene su najvažnije oplemenjivačke metode i programi koji se danas provode na vinovoj lozi u Europi.

Checo. Glasnik zaštite bilja punih 65 godina prati razvoj poljoprivrede, kako u Republici Hrvatskoj tako i u svijetu. Prvi broj časopisa, preteča današnjeg Glasnika zaštite bilja, tiskan je 01. svibnja 1957. godine pod naslovom Biljna zaštita. Pod nazivom Glasnik zaštite bilja časopis izlazi od 1978. godine i to kao glasilo Saveza društava za zaštitu bilja SFRJ i kao nastavak dotadašnjih časopisa Biljna zaštita i Biljni lekar.Tijekom istaknutih desetljeća časopis je stekao uvažene poslovne reference kao i povjerenje širokog kruga čitatelja.Časopis financijski podupire Ministarstvo znanost i obrazovanja. Radovi objavljeni u Glasniku zaštite bilja redovito se citiraju u sljedećim bazama podataka: CAB Abstracts (CAB INTERNATIONAL), FSTA (Food Science and Technology Abstracts), Urlichsweb, EBSCO, Global Health, AGRIS.Prispjeli rukopisi podliježu recenziji. Sadržaj časopisa potpuno je autoriziran te niti jedan njegov dio ne može biti reproduciran bez odobrenja izdavača. Rukopisi se ne vraćaju.Časopis se distribuira putem pretplate – 6 brojeva/ 5 izdanja.U uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske časopis je prijavljen pod brojem 897.Prva godina izlaženja pod nazivom Glasnik Zaštite Bilja: 1978.Učestalost izlaženja (godišnje): 6Područja pokrivanja: Agronomija, Biotehnologija, Prehrambena tehnologijaUključen u Hrčak: 13. srpanj 2016.Prava korištenja: Autorska prava nad svim člancima su zaštićena.Cjelokupni se članci objavljeni časopisu mogu slobodno koristiti u osobne i obrazovne svrhe uz obavezno navođenje izvora. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja izdavača.

Inglés. Modern viticulture and winemaking are based on the dominant use of a small number of well-known grape varieties of common grapevine (Vitis vinifera L.) species, which are highly susceptible to major viticultural diseases such as downy (Plasmopara viticola Berk and Curt.) and powdery mildew (Erysiphe necator Schwein.). Changes of assortment in cultivation are quite slow due to the conservative and traditional approach of both producers and consumers of grapes and wine. Viticultural production is one of the largest consumers of pesticides, especially fungicides and insecticides compared to all other types of agricultural production systems and as such has a significantly negative impact on the environment and the health of people working in the wine sector. Today, numerous breeding programs have been launched in the world to create new varieties resistant to diseases that will be comparable in quality and other characteristics to traditional varieties of certain areas. This paper presents the most important breeding methods and programs that are currently carried out on grapevines in Europe.