Operativni odgovor na epizootiološku pretnju - model i iskustva sa dezinfekcionog punkta na graničnom prelazu Horgoš
2025
Aksić, Đorđe | Stanojević, Slobodan | Živković, Milorad | Đurić, Boban | Kureljušić, Branislav | Milovanović, Bojan
Slinavka i šap (SIŠ) predstavlja izuzetno kontagioznu virusnu bolest od koje obolevaju papkari i koja dovodi do velikih ekonomskih gubitaka. Uzročnik, virus slinavke i šapa (Foot-and-Mouth Disease Virus, FMDV), pripada familiji Picornaviridae i rodu Aphthovirus. Karakteriše ga sposobnost brzog širenja među domaćim i divljim papkarima. Proizvodno-reproduktivni negativni efekti kod inficiranih životinja se ogledaju u vidnom padu proizvodnje mleka, smanjenoj telesnoj masi, poremećajima u reprodukciji, i uginuću kod mladih grla, ali i u dugotrajnim ekonomskim gubicima usled zabrane izvoza i poremećaja tržišta. Početkom 2025. godine, nakon više od decenije (Bugarska 2011. godine), bolest je ponovo potvrđena u Evropi (Nemačka 10. Januar 2025.) (WOAH, 2025) što je predstavilo ozbiljnu epizootiološku pretnju, za zemlje Balkana. Shodno analizi rizika Naučni institut za veterinarstvo Srbije (NIVS) zajedno sa još tri Instituta je u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede-Uprava za veterinu, organizovao dezinfekcioni punkt na graničnom prelazu Horgoš, zbog potvrđene zaraze (SIŠ) u Mađarskoj. Granični prelaz Horgoš predstavlja najprometniju kopnenu granicu između Republike Srbije i Mađarske, stoga i potreba za uspostavljanjem punkta baš na ovom graničnom prelazu. Cilj ovog rada je da prikaže operativni model punkta NIVS Beograd, praktične izazove i ostvarene rezultate kao deo nacionalne strategije za kontrolu SIŠ. Dezinfekcioni punkt je bio operativan tokom maja 2025. godine u 12-časovnim smenama. U radu su učestvovali doktori veterinarske medicine, veterinarski tehničari i pomoćno osoblje, raspoređeni tako da je svako imao jasno definisane zadatke i odgovornosti. Punkt je bio postavljen tako da sva vozila (automobili, autobusi, teretna vozila) moraju proći kroz/preko dezinfekcione barijere i na taj način dezinfikovati pneumatike. Za transmisiju bolesti pneumatici imaju vrlo značajnu ulogu jer zahvataju veliku površinu prilikom kretanja, stoga i predstavljaju jako veliki rizik (Auty i sar., 2019). Za izračunavanje dužine sunđera za dezinfekciju putničkih vozila i autobusa korišćena je formula: najveći obim gume (385/65R22.5) x 2 (dve rezolucije). Korišćeni su sunđeri (HR pena) gustine 45kg/m3. Korišćena su dva dezinfekciona sredstva odobrena od strane WOAH-a (World Organization for Animal Health-Svetska organizacija za zdravlje životinja): 2% natrijum-hidroksid (NaOH) i 1% Virkon S. Tokom rada punkta ekipe NIVS su dezinfikovale ukupno 38.107 vozila (automobili, autobusi, teretna vozila). Najveći procenat činila su putnička vozila. Dezinfekcija vozila je vršena uz pomnoć dezinfekcionih barijera i pomoću leđnih motornih atomizera za vozila niskog klirensa koja nisu mogla da prođu kroz fiksnu ("betonsku") dezinfekcionu barijeru. Uočeni su brojni operativni izazovi: potreba za adekvatnom signalizacijom, tehnički nedostaci barijera, kao i povećan rizik za radnike na punktu, naročito tokom noćnih smena. Dezinfekciona barijera od HR pene je imala ograničenu funkcionalnost zbog čestih oštećenja usled neadekvatne brzine kretanja vozila preko iste; fiksna betonska barijera je imala nedovoljnu dužinu i veliki ugao ulaska; signalizacija je bila nedovoljno uočljiva; uočena je i nedovoljna pažnja učesnika u saobraćaju posredovana upotrebom mobilnih telefona koja je često rezultovala oštećenjem dezinfekcionih barijera od HR pene; finansijska ograničenja koja uključuju visoke troškove održavanja punkta i cene dezinfekcionih sredstava. Predložene mere za unapređenje budućih aktivnosti na dezinfekcionim punktovima su: postavljanje monitora sa izmenjivom signalizacijom na prilazima graničnih prelaza, tehničko unapređenje dezinfekcionih barijera (automatizovani sistem prskanja, poboljšanje postojećih dezinfekcionih barijera), bolju koordinaciju veterinarskih i saobraćajnih službi, redovno izvođenje simulacionih vežbi. Početak 2025. godine pokazao je da SiŠ i dalje predstavlja globalnu pretnju. Organizacija punkta na Horgošu predstavlja primer efikasnog odgovora države i nadležnih veterinarskih institucija. Uprkos tehničkim i organizacionim ograničenjima, akcija je smanjila rizik od unosa virusa u Srbiju i istakla efikasnu ulogu terenske biosigurnosti. Predstavljeno iskustvo ima višestruki značaj: kao praktični model dobre prakse u kriznim situacijama, kao smernica za unapređenje budućih mera i kao dokaz da uspešna kontrola naročito opasnih zaraznih bolesti zahteva multidisciplinarnu saradnju, planiranje i dugoročnu strategiju. Iskustva sa punkta na Horgošu potvrđuje da terenska biosigurnost mora biti centralna mera u vanrednim epizootiološkim situacijama. Sprovedena mera je u skladu sa preporukama FAO i WOAH (OIE), koje ističu važnost brzog reagovanja i biosigurnosti. Ovaj operativni odgovor pokazuje da se kroz kombinaciju naučnog pristupa, institucionalne koordinacije i praktičnih mera na terenu može ostvariti efikasna zaštita stočnog fonda i očuvanje ekonomske stabilnosti.
Mostrar más [+] Menos [-]Palabras clave de AGROVOC
Información bibliográfica
Editorial Serbian Veterinary Society
Este registro bibliográfico ha sido proporcionado por Matica Srpska Library