Regional aspect of organic agriculture in Croatia | Regionalni aspekt ekološke poljoprivrede Hrvatske

anglais. All strategic documents of agricultural development of the Republic of Croatia starts from respecting significant regional differences. Climatic and pedological differences have historically determined the types and intensity of production and are a good basis for future agricultural development which is based on regional synergy. Concerning that, and thanks to the growing demand for organic products, there is a growing number of organic producers who are still under-represented. In 2018, there were registered 4,373 eco-producers in Croatia, and it is estimated that by 2025 there will be around 6,100. In the period from 2013 to 2018, there was a large increase in the area of organic agricultural land from 40,660 to 103,166 ha. The largest increase is in permanent grasslands (2,8 times), followed by permanent crops (2,5 times) and arable land (2,4 times), which make up less than half of the total ecological area (48,7%). Most areas in organic farming are located in Pannonia (39,0%), less in the Adriatic (36,9%) and the least in Central Croatia (24,1%). Pannonian Croatia owns 66,7% of the total arable land and gardens in organic farming, Central Croatia 39,3% of the area of permanent crops (39,3%) and Adriatic Croatia as much as 74,0% of the total permanent grassland of Croatia that is in organic farming. In the total organic production, cereals (14,87%) and fruits (11,52%) are more significant, and individual crops include winter wheat, corn, winter barley, spelled, winter triticale, spring oats, walnuts, hazelnuts and plums.

croate. Republika Hrvatske u svim strateškim dokumentima poljoprivrednog razvitka polazi i od uvažavanja značajnih regionalnih razlika. Klimatske i pedološke razlike povijesno su determinirale vrste i intenzitet proizvodnji te su dobra osnova budućeg poljoprivrednog razvitka koji bi se temeljio na regionalnoj sinergiji. U tome, a zahvaljujući rastu potražnje za proizvodima iz ekološkog uzgoja, sve je veći broj ekoloških proizvođača koji su još uvijek nedovoljno tržno zastupljeni. U 2018. godine je u Hrvatskoj bilo registrirano 4.373 eko proizvođača te se predviđa da bi ih do 2025. godine bilo oko 6.100. U razdoblju od 2013. do 2018. godine bilježi se veliko povećanje površina ekološkog poljoprivrednog zemljišta i to s 40.660 na 103.166 ha. Najveće povećanje imaju trajni travnjaci (2,8 puta), zatim trajni nasadi (2,5 puta) te oranice (2,4 puta) koje čine ispod polovice ukupnih ekoloških površina (48,7%). Najviše površina u ekološkom uzgoju nalazi se u Panonskoj (39,0%), manje u Jadranskoj (36,9%) te najmanje u Središnjoj Hrvatskoj (24,1%). Panonska Hrvatska posjeduje 66,7% ukupnih oranica i vrtova u ekološkom uzgoju, Središnja Hrvatska 39,3% površina trajnih nasada (39,3%) te Jadranska Hrvatska čak 74,0% površina ukupnih trajnih travnjaka Hrvatske koji su u ekološkom uzgoju. U ukupnoj ekološkoj proizvodnji značajnije su zastupljena žita (14,87%) i voće (11,52%), a od pojedinačnih kultura su pšenica ozima, kukuruz, ječam ozimi, pravi pir, tritikale ozime, zob jara, orah, lijeska i šljiva.