Total phenols, stilbene and antioxidative activity in Babić and Plavac mali wines; Eficiency of pectolytic enzymes

Английский. Journal of plant protection is an open access peer-reviewed online scientific journal. Journal publishes new numbers 6 (5 editions) times per year in electronic version.The Journal of Plant Protection has been tracking the development of agriculture for many years, as in the Republic of Croatia so in the region and the world. The first issue of the journal, the forerunner of today's Journal of plant protection, was printed on May 1, 1957 under the title Plant Protection. Under the name of Journal of plant protection, the journal has been published since 1978, as a journal of the Union of Plant Protection Societies of the SFRY and as a continuation of the earlier periodicals Biljna zaštita and Biljni lekar.During the prominent decades, the journal has acquired well-respected business references as well as the trust of a broad circle of readers.

Английский. Special importance of wine polyphenols have been associated with the bioactive compounds because of their benefits on human health. Research of acceptable and safe technological processes that would enable the production of wines with a higher content of such compounds is a need and a challenge. For this reason, the aim of this study was to investigate the influence of commercial pectolytic enzymes to total phenols (UF), stilbene and antioxidative activity (AA) of Babić and Plavac mali red wines, originated from middle quality localities. Two enzymatic product with different properties were used: pectinase with celulase and hemicelulase additional activity (E1) and pectinase with inactive yeast cells (E2), in comparison to maceration without egzogenous enzymes (control, K). The quality parameters were analysed in different production stages; from the end of maceration and fermentation to wine after the second decanting and bottling. Both products affected to those quality parameters. Maceration with pectolytic enzymes (E1) provided the best extraction and production of wines with the significant highest concentrations of total phenols of both varieties, in both years. The highest values of AA were obtained in wines of treatmant E1, in both years of research and for both varieties. Significant differences were obtained for both varieties, but not in both years. Maceration with egzogenous enzymes effected enrichment of wines with stilbenes, resveratrol and piceid particularly, however the significant differences did not obtained in both years of research. The differences between varieties were noted: while the resveratrol dominated in Plavac mali wines, higher proportion were obtained for piceid in Babić wines. Despite relatively better results in comparison to control, the use of product E2 was not found to be beneficial; significant differences were not confirmed for any variety during both years of the experiment. Significant positive correlation were found between the total phenols and antioksidative activity. The changes in parameters after 6 months aging were obtained in wines of both varieties, but some positive effect were reduced. The obtained differences in parameter values were not as significant as at the end of fermentation. The use of exogenous enzyme can be desirable in case of Babić and Plavac mali young wine production.

Чешский. Glasnik zaštite bilja punih 65 godina prati razvoj poljoprivrede, kako u Republici Hrvatskoj tako i u svijetu. Prvi broj časopisa, preteča današnjeg Glasnika zaštite bilja, tiskan je 01. svibnja 1957. godine pod naslovom Biljna zaštita. Pod nazivom Glasnik zaštite bilja časopis izlazi od 1978. godine i to kao glasilo Saveza društava za zaštitu bilja SFRJ i kao nastavak dotadašnjih časopisa Biljna zaštita i Biljni lekar.Tijekom istaknutih desetljeća časopis je stekao uvažene poslovne reference kao i povjerenje širokog kruga čitatelja.Časopis financijski podupire Ministarstvo znanost i obrazovanja. Radovi objavljeni u Glasniku zaštite bilja redovito se citiraju u sljedećim bazama podataka: CAB Abstracts (CAB INTERNATIONAL), FSTA (Food Science and Technology Abstracts), Urlichsweb, EBSCO, Global Health, AGRIS.Prispjeli rukopisi podliježu recenziji. Sadržaj časopisa potpuno je autoriziran te niti jedan njegov dio ne može biti reproduciran bez odobrenja izdavača. Rukopisi se ne vraćaju.Časopis se distribuira putem pretplate – 6 brojeva/ 5 izdanja.U uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske časopis je prijavljen pod brojem 897.Prva godina izlaženja pod nazivom Glasnik Zaštite Bilja: 1978.Učestalost izlaženja (godišnje): 6Područja pokrivanja: Agronomija, Biotehnologija, Prehrambena tehnologijaUključen u Hrčak: 13. srpanj 2016.Prava korištenja: Autorska prava nad svim člancima su zaštićena.Cjelokupni se članci objavljeni časopisu mogu slobodno koristiti u osobne i obrazovne svrhe uz obavezno navođenje izvora. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja izdavača.

Чешский. Polifenoli vina posebno su važni zbog bioaktivnih spojeva i njihovog potencijalnog pozitivnog utjecaja na ljudsko zdravlje. Istraživanja prihvatljivih i sigurnih tehnologija koje će omogućiti proizvodnju vina bogatijih ovim spojevima su i potreba i izazov. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati utjecaj komercijalnih pektolitičkih enzima na ukupne fenole (UF), stilbene i antioksidacijsku aktivnost (AA) u vinima sorata Babić i Plavac mali, podrijetlom s lokaliteta osrednje kakvoće. U istraživanju su korištena dva proizvoda različitih svojstava: pektinaze s celulazama i hemicelulazama (E1) i pektinaze s inaktivnim stanicama kvasaca (E2), uz maceraciju bez dodatka enzima kao kontrolu (K). Parametri kakvoće određivani su u različitim fazama proizvodnje; od završetka maceracije i fermentacije, do vina nakon drugog pretoka i punjenja. Oba proizvoda utjecala su na parametre kakvoće. Maceracija s pripravkom pektolitičkih enzima (E1) omogućila je bolju ekstrakciju i proizvodnju vina sa značajno većom koncentracijom ukupnih fenola, obe sorte i u obe godine. Značajna pozitivna korelacija dobivena je između ukupnih fenola i antioksidacijske aktivnosti (AA). Najveće vrijednosti AA dobivene su u vinima tretmana E1, u obe godine istraživanja, kod obe sorte. Značajne razlike dobivene su kod obe sorte, ali ne u obe godine. Oba tretmana (E1 i E2) osigurala su proizvodnju vina s većim sadržajem stilbena, i pojedinačno resveratrola i piceida, međutim značajne razlike nisu dobivene u obe godine istraživanja. Zabilježene su razlike između sorata: dok je u vinima Plavca malog dominirao resveratrol, u vinima Babića je bio veći udio piceida. Unatoč relativno boljim pokazateljima kakvoće, u odnosu na kontrolu, primjena proizvoda E2 nije pokazala opravdanu učinkovitost; dobivene značajne razlike nisu potvrđene niti za jednu sortu kroz obe godine istraživanja. Tijekom dozrijevanja zabilježene su promjene ispitivanih parametara obe sorte uz smanjenje nekih pozitivnih učinaka i gubitak značajnosti u odnosu na kraj fermentacije. Zaključno, primjena komercijalnih enzima može biti poželjna u proizvodnji vina Babić i Plavac mali, s naglaskom na mlada vina.