Temporalna analiza oplemenjivanja i proizvodnje ječma u Republici Hrvatskoj | Temporal analysis of barley breeding and production cycles in the Republic of Croatia

英语. Journal of plant protection is an open access peer-reviewed online scientific journal. Journal publishes new numbers 6 (5 editions) times per year in electronic version.The Journal of Plant Protection has been tracking the development of agriculture for many years, as in the Republic of Croatia so in the region and the world. The first issue of the journal, the forerunner of today's Journal of plant protection, was printed on May 1, 1957 under the title Plant Protection. Under the name of Journal of plant protection, the journal has been published since 1978, as a journal of the Union of Plant Protection Societies of the SFRY and as a continuation of the earlier periodicals Biljna zaštita and Biljni lekar.During the prominent decades, the journal has acquired well-respected business references as well as the trust of a broad circle of readers.

U proizvodnji ozimog ječma u razdoblju od 1970. do 2009. godine najznačajnije sorte su Ager, Satir, Mursa, Alkar, Alpha, Pan, Robur, Rodnik, Sladoran, Plaisant, Rex, Tiffany, Lord, Favorit, Zlatko Vanessa, Barun, a u proizvodnji jarog ječma sorte Union, Velebit, Berenice, Jaran, Gimpel, Astor, Scarlet, Matej, Prestige.U istraživanom četrdesetogodišnjem razdoblju ostvaren je državni prosjek uroda zrna ječma od 2.902 t/ha. Regresijskom analizom uroda zrna procijenili smo povećanje uroda zrna ječma od 47 kg/ha/godini.U pokusima od 1970.–2009. godine na Poljoprivrednom institutu Osijek najraširenije sorte u proizvodnji u pojedinom razdoblju ostvarile su prosječan urod zrna kod ozimog ječma od 7.685 t/ha, a kod jarog ječma 6,045 t/ha. Regresijskom analizom uroda zrna na temelju pokusa na Poljoprivrednom institutu Osijek procijenili smo povećanje uroda zrna kod ozimog ječma od 88 kg/ha/godini.Analizom varijance ANOVA procijenjeni su značajni učinci godine, lokaliteta i sorte za urod zrna i sadržaj bjelančevina. Među normama sjetve s 300 i 450 zrna/m2 nije utvrđena značajna razlika (F-test neopravdan) za urod zrna, hektolitarsku masu zrna i sadržaj škroba, a nije ustanovljena značajna interakcija sorta*norma sjetve za sva istraživana svojstva. Utvrđena je značajna interakcija godina*norma sjetve za urod zrna, hektolitarsku masu zrna i sadržaj bjelančevina. Za urod zrna, hektolitarsku masu zrna i sadržaj bjelančevina ustanovljene su značajne interakcije godina*lokalitet*norma sjetve (Y*L*D), godina*sorta (Y*G), sorta*lokalitet (G*L) i godina*sorta*lokalitet (Y*G*L). Najvišim urodima zrna, slične razine, izdvojile su se sorte Barun (7.545 t/ha), Bingo (7.490 t/ha), Gvozd (7.441 t/ha) i Zlatko (7.338 t/ha).

捷克语. Glasnik zaštite bilja punih 65 godina prati razvoj poljoprivrede, kako u Republici Hrvatskoj tako i u svijetu. Prvi broj časopisa, preteča današnjeg Glasnika zaštite bilja, tiskan je 01. svibnja 1957. godine pod naslovom Biljna zaštita. Pod nazivom Glasnik zaštite bilja časopis izlazi od 1978. godine i to kao glasilo Saveza društava za zaštitu bilja SFRJ i kao nastavak dotadašnjih časopisa Biljna zaštita i Biljni lekar.Tijekom istaknutih desetljeća časopis je stekao uvažene poslovne reference kao i povjerenje širokog kruga čitatelja.Časopis financijski podupire Ministarstvo znanost i obrazovanja. Radovi objavljeni u Glasniku zaštite bilja redovito se citiraju u sljedećim bazama podataka: CAB Abstracts (CAB INTERNATIONAL), FSTA (Food Science and Technology Abstracts), Urlichsweb, EBSCO, Global Health, AGRIS.Prispjeli rukopisi podliježu recenziji. Sadržaj časopisa potpuno je autoriziran te niti jedan njegov dio ne može biti reproduciran bez odobrenja izdavača. Rukopisi se ne vraćaju.Časopis se distribuira putem pretplate – 6 brojeva/ 5 izdanja.U uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske časopis je prijavljen pod brojem 897.Prva godina izlaženja pod nazivom Glasnik Zaštite Bilja: 1978.Učestalost izlaženja (godišnje): 6Područja pokrivanja: Agronomija, Biotehnologija, Prehrambena tehnologijaUključen u Hrčak: 13. srpanj 2016.Prava korištenja: Autorska prava nad svim člancima su zaštićena.Cjelokupni se članci objavljeni časopisu mogu slobodno koristiti u osobne i obrazovne svrhe uz obavezno navođenje izvora. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja izdavača.

英语. The most important winter barley varieties in production through the period from 1970 to 2009 were, and some still are: Ager, Satir, Mursa, Alkar, Alpha, Pan, Robur, Rodnik, Sladoran, Plaisant, Rex, Tiffany, Lord, Favorit, Zlatko Vanessa, Barun; together with spring barley varieties: Union, Velebit, Berenice, Jaran, Gimpel, Astor, Scarlett, Matej, Prestige. During forty years of research, the state average for grain yield reached 2.902 t/ha. We have estimated by regression analysis the increase of grain yield by 47 kg/ha/year.The trials held in “Agricultural Institute Osijek” through 1970-2009 showed that represented varieties within highlighted periods achieved the average grain yield of 7.685 t/ha (winter types), and 6,045 t/ha (spring types). Results obtained from regression analysis for grain yield of winter barley types displayed the increase by 88 kg/ha/year.Assessment using analysis of variance (ANOVA) pointed out significant effects of year, locality and variety towards grain yield and protein content. There has been no significant difference (F-test unjustified) while using sowing rate as a factor (300 and 450 grains/m2) for grain yield, hectoliter grain mass and protein content. Also, variety*sowing rate interaction for all of the traits observed was insignificant. On the other hand, significant interaction year*sowing rate has been pointed out for the following traits: grain yield, hectoliter grain mass and protein content. A similar case reoccurred in interactions concerning year*locality*sowing rate (Y*L*D), year*variety (Y*G), variety*locality (V*L) and year*variety*locality (Y*V*L) for traits mentioned above. The highest in grain yield were varieties Barun (7.545 t/ha), Bingo (7.490 t/ha), Gvozd (7.441 t/ha) and Zlatko (7.338 t/ha).